-"Mala,zove te komandant",zabrundao je Vanja ispred vrata.
Trgla sam se iz sna i izletela napolje."Gde je telefon?"
Namrstio se kad me je video obucenu i podbulu od placa i pruzio mi telefon."Halo?"
-"Devojcice moja.",drhtavo je rekao.
-"Jesi li dobro?Jel sve u redu?"
-"Nisam,nije nista u redu,nedostajes mi toliko da me sve boli.",prosaputao je.
Suze su mi same krenule."Znam,mili moj.I ti meni isto toliko nedostajes.Slusaj me,lepotane,sutra se vracam,ja ovako ne mogu.",zacvilela sam.
-"U redu,malena moja.Smiri se,ljubavi.Idi kod mame,vidi kako joj je,pa cemo se veceras sve dogovoriti,vazi?",nezno je upitao.
-"Vazi",jedva sam promucala.
-"Malena,nemoj plakati,molim te,ljubavi.Nemoj ne mogu da podnesem tvoje suze.",prosaputao je.
-"Necu,obecavam",naterala sam sebe da se smirim.
-"Tako je,sreco moja.Obozavam te."
-"I ja tebe obozavam.Idem da se spremim,pa da idem kod mame.",tiho sam rekla.
-"U redu,malena moja.Cucemo se veceras,vazi?"
-"Vazi,lepotane",rekla sam i spustila slusalicu.Pogledala sam u Vanju."Prvo zovem Suzi i idem u kupovinu,moram nesto da kupim pre nego sto se vratim dole,posle idem kod mame,a zatim ponovo kod tate."
Vanja je odmahnuo glavom."Prvo ides da se istusiras,skines tu uniformu sa sebe,ocesljas se i dovedes u red.Pre toga ces nazvati Suzi Nakon toga ces obuci cistu uniformu,posto smo na duznosti i moras,i onda idemo gde god hoces."
Prasnula sam u smeh."U pravu si inace cu poplasiti sve koji se nadju na ulici vise nego sve ove bombe do sada.",rekla sam cerekajuci se.
Nasmejao se i klimnuo glavom."Hajde,zovi sada Suzi."
Uzela sam telefon i okrenula njen broj."Halo?"
-"Suzi,jesi li u gradu?"
-"Mila!Naravno da jesam draga,Bili smo neko vreme kod tvojih Boki i ja,ali smo se vratili.Gde si ti?",uzbudjeno je verglala.
-"I ja sam u gradu,mama je sinoc imala infrakt i trazila je da me vidi,ali o tome cemo kasnije.Zelis li da ides samnom i Vanjom u kupovinu,posto planiram ako sve bude u redu sutra da se vratim dole?"
-"Naravno da zelim,Za koliko da budem spremna?"
-"Za pola sata budi ispred zgrade.Vidimo se.",rekla sam i spustila slusalicu."Idem da se sredim."
Na brzinu sam se istusirala i sredila i pola sata kasnije smo vojnim kolima bili ispred Suzine zgrade.Izasla sam iz kola i poletela joj u zagrljaj."Nedostajala si mi",prosaputala sam.
Nasmejala se."I ti meni,draga.Kako si?Kako je dole?"
Nasmesila sam se i usle smo u auto."Dobro sam,Suzi.Koliko mogu da budem,dobro sam.Dole?Pa nije strasno,imali smo nekoliko sukoba sa teroristima i u zadnjem sam ja morala da komandujem jednom ekipom,posto je Nikola dobio sina,a ja sam morala da preuzmem njegovu duznost",ponosno sam verglala.
Suzi je prasnula u smeh."Tvoj san,a?"
Zaklimala sam glavom."Oduvek,ali nista ne bi vredelo bez mog Vampira.",tugaljivo sam dodala.
Vanja je zakolutao ocima."Zaboga,sestrice,sutra ces biti sa njim",rezigrirano je rekao.
Osmehnula sam se."U pravu si.Suzi kako su tvoji?"
-"Dobro su,Mila.Koliko mogu da budu u svom ovom ludilu.Jedva su me pustili,ali znaju da sam te pozelela.",tiho je rekla.
Nasmesila sam joj se."Ovde je jos i dobro,moja Suzi.Dole je strasno.",progundjala sam.
Utom mi je zazvonio telefon,pogledala sam,nasmesila se i javila."Halo,lepotane moj.",nezno sam se javila.
Vukic je prasnuo u smeh."Hvala,lepotice,niko me jos nije nazvao lepotanom.",rekao je cerekajuci se.
-"Nosi se,Vukicu.Gde je moj Vampir?Jel dobro?",uspaniceno sam zacvilela.
Vukic se nasmejao."Dobro je,lepotice,samo je malkice nervozan.U stvari malo vise.Upao je u tucu sa Aleksejem,samo zato sto je ovaj rekao da preteruje.",zacerekao se.
Zastenjala sam."Nije ga valjda ubio?",zacvilela sam.
-"Nije,lepotice,al ga je ovaj dobro udario po rani.",zabrundao je.
-"Aleksej je mrtav covek,Vukicu.Jel ga boli,jel popio lekove?",zabrinuto sam upitala.
-"Nece nista,lepotice.U spavaoni je i ne izlazi.",promrmljao je
Drhtavo sam uzdahnula."Slusaj me,imam da zavrsim neke stvari i odem kod mame u posetu.Zovi majora,neka mi obezbedi za veceras ili prevoz do tamo ili helihopter.Jel jeo nesto?"Vukic je cutao.Zarezala sam."Govori,Vukicu."
-"Nije,za koliko mozes da budes gotova?"
-Za nekih cetiri do pet sati.",promucala sam.
-"Krecem odmah.Javljam ti se cim stignem u grad,ja cu te dovesti ovde.",nezno je rekao.
-Hvala,Vukicu.",prosaputala sam.
-"Nema na cemu,lepotice.Vidimo se.",rekao je i spustio slusalicu.
-"Sta je bilo,draga?Jel sve u redu?",Suzi je zabrinuto upitala.
Progutala sam suze i odmahnula glavom."Nije,Suzi.Veceras se vracam dole.Vampir se potukao sa onom budalom Aleksejem i ovaj ga je udario po rani od metka.Aleksej je mrtav covek.",rezala sam.
Vanja je zastenjao."Ljubomorna budala.Zaljubio se u tebe i smeta mu nas komandant.",progundjao je.
Suzi je odmahnula."Mila,moras da se smiris.Neka popije tablete za bolove,a ti idi dole kako si i planirala-sutra.",nezno je rekla.
-"Ne mogu,Suzi.Vukic kaze da nece da popije tablete i da nije jeo nista od juce.",prosaputala sam.
Utom smo stigli u centar."Sta kupujes?",upitala je Suzi.
Pocrvenela sam."Iznenadjenje za Vampira.",promucala sam i izasla napolje iz auta.
Vanja je prasnuo u smeh."Odmah ce ga proci bol u nozi.",cerekao se.
Nacerila sam se."I dobice apetit",rekla sam cerekajuci se.
Suzi je prasnula u smeh."Ti si poludela nacisto."
Setali smo gradom kada me je Vanja uhvatio za ruku i povukao ka pekari."Ti ides da jedes,ni ti nisi nista jela od juce kad smo bili kod tvojih.",zabrundao je.
Klimnula sam."Znam,Vanja,ali nisam gladna."
Mrko me je pogledao."Ima da jedes,komandant bi me obesio da zna da od juce popodne nisi nista jela."
Duboko sam uzdahnula."Sto ne zna ne moze ni da ga boli",promrmljala sam.
Suzi je odmahnula glavom."Moras da jedes,draga.Nego nisi mi rekla kako ti je mama i sta se desilo?",nezno je upitala kada smo sele.Vanja nam je doneo svima dorucak i ja sam ispricala Suzi sve sto sam znala."I ipak ces da odes?"
Spustila sam pogled."Mama ima muza,Vampir ima samo mene.On je moje sve,Suzi.",prosaputala sam.
-"Ponekad me je prosto strah vase vezanosti jedno za drugo,Mila.",Suzi je tiho rekla.
Klimnula sam."I mene je,Suzi.Bez njega ne bih mogla da prezivim",tiho sam rekla i odmakla polu-pun tanjir od sebe."Ja vise ne mogu.Hajdemo dalje."
Oboje su klimnuli glavama i krenuli smo dalje.Oglasila se uzbuna za vazdusnu opasnost i ja sam prevrnula occima."Dosadni su,a?",upitao je Vanja cerekajuci se.
Klimnula sam."Mnogo,Vanja.Hajde da pozurimo,ne zelim da se Suzini roditelji brinu",promrmljala sam.
Suzi se nasmejala."Ne brini,Mila.Ponela sam mobilni pa ce me nazvati ako se zabrinu.",rekla je smejuci se.
Stigli smo do prodavnice donjeg rublja i ja sam pogledala u Vanju."Cekaj nas ovde.",rekla sam i pocrvenela.
Zacerekao se."Cekam,mala,samo se seti da smo u ratnom stanju,komandant nam je preko potreban.",rekao je smejuci se.
Nacerila sam se."Ne sikiraj se,Vanja.Bice zivlji nego ikad."
Povukla sam Suzi za ruku i usle smo unutra."Dobar dan.",preplasena prodavacica je dosla do nas.
Nasmesila sam se."Trba mi nesto veoma seksi i uzbudljivo.",promrmljala sam i pocrvenela.
Uzvratila mi je osmeh i povela nas ka jednom delu."Ovde su zaista prelepi korseti u kombinaciji sa carapicama i halterima."
Pogledala sam ih i veoma mi se svideo jedan cipkani,crveni korset,sa carapicama i halterima u istoj boji."Uzecu njega."
Suzi me je zabezeknuto pogledala."Neces valjda?"
Nasmejala sam se i klimnula glavom."Hocu,draga.Prosli put je nacisto poludeo,a nije bilo ni upola seksi kao ovo",rekla sam cerekajuci se.
Prasnula je u smeh."Ti si totalno poludela,draga moja."
Klimnula sam."Jesam,za njim.Iskreno,Vukic mi je samo dao dobar izgovor da se veceras vratim dole.Nisam ni planirala sutra,ne bih izdrzala jos jednu noc bez njega.",prosaputala sam.
Platila sam prodavacici,upakovala je sve u kesu i izasle smo napolje."Jesi zavrsila,sestrice?",upitao je Vanja i nacerio se.
-"Jesam,Vanja.Hajdemo negde da popijemo kafu,pa idemo kod mame.Tatu cu nazvati i reci mu da sam dobila naredjenje da se odmah vratim dole i da dodje u bolnicu da se pozdravimo.",rekla sam uzimajuci telefon u ruke.Okenula sam poznati broj."Halo?"
-"Halo,tata,sta radite?"
-"Nista,kceri,pijemo kafu.Ti?"
-"Dosla sam sa Vanjom i Suzi do centra da kupim neophodno sta mi treba za teren",rekla sam i mrko pogledala u Vanju i Suzi koji su vristali od smeha.
-"Ako si,sine.Dolazis li posle?"
-"Ne mogu,tata.Dobili smo naredjenje da se hitno vratimo dole.Komandant Vukic je vec krenuo po nas.",rekla sam i pocrvenela do korena kose zbog lazi koju sam izgovorila.
Tata je duboko uzdahnuo."U redu,sine.Docicu ispred bolnice da se pozdravimo,vazi?"
-"Naravno,tata.Bas sam to i htela da te zamolim.Sad cemo sesti negde da popijemo kafu i idemo pravo u bolnicu."
-"Dobro sine.Vidimo se onda tamo.",rekao je i spustio slusalicu.
Seli smo,dosao je konobar do nas i odmerio me od glave do pete.Vanja ga je mrko pogledao."Tri kafe",zabrundao je i ovaj je poskocio.
Prasnula sam u smeh kada je jadan konobar klimnuo i odaljio se od nas."Ti si lud,Vanja.",rekla sam cerekajuci se.
-"Ti si zena mog komandanta i nemaju prava ni da te gledaju.",tvrdoglavo je rekao.
Suzi je zakolutala ocima."Ne pise joj to na celu,Vanja.",progundjala je.
Odmahnuo je glavom."Ne pise,ali ja sam tu da im dam do znanja.",nacerio joj se.
Smejala sam se kao luda."Jesi,braco.Suzi znas li sta je ludi Vukic uradio?Dosao je neki komandant iz strane zemlje sa nekolicnom svojih vojnika da nam pomogne,Vukic ga je jedno jutro poslao u Vampirovu i moju spavaonu da nas probudi.Umalo ga Vampir nije ubio.",pricala sam guseci se od smeha.
Vanja mi se pridruzio."Jeste,jadan komandant Aleksej,spavao je do njihove spavaone i non stop je kukao da je neispavan.Jednu noc mu je dosadilo da ih slusa,pokucao na vrata,a nas komandant mu je go golcijat otvorio."
Suzi je vristala od smeha."Vi ste svi ludi.Jadan covek."
Uozbiljila sam se."Mrtav covek,Suzi.Kada ga se docepam ni Bog mu nece pomoci",progundjala sam dok je konobar stavljao kafe ispred nas.
Suzi se uozbiljila i pogledala me."To je izmedju njih dvojice,draga.Ne bi trebala da se mesas."
Vanja ju je pogledao kao da je sisla sa uma."Moja sestrica da propusti da se docepa onog ko joj je povredio muza?Nema nista od toga.Sestrice,ako zatreba pomoc,tu sam."
Suzi ga je mrko pogledala."Ti bi trebao da je sprecis da ne uleti u nevolju,a ne da joj pomazes."
Sedeli smo pricali i smejali se dok nismo popili kafu a onda lagano krenuli ka autu."Suzi,hoces li sa nama ili da te odbacimo prvo do kuce?",nezno sam je upitala.
-"Idem sa vama,nisam izasla nigde od kako je sve ovo pocelo.Podruma mi je vise preko glave.",progundjala je.
Saosecajno sam je pogledala."Verujem ti.Radije bih se borila sa stotinama terorista nego usla u jebeni podrum."
Nekih pola sata kasnije smo vec bili ispred bolnice.Primetila sam da se uprkos vazdusnoj opasnosti ljudi krecu sasvim normalno.To sam i rekla Vanji.Klimnuo je."Zivot se nastavlja normalnim tokom posle nekog vremena,sestrice.Ovo moze da potraje mesecima,a od necega se mora ziveti."
-"U pravu si.",tiho sam rekla.
Usli smo u bolnicu i dosli pred maminu sobu.Tamo je vec bio njen muz."Dobar dan",rekao je.
Nadmeno sam klimnula glavom i pogledala u Vanju."Idi dovedi onog doktora,molim te.Zelela bih da porazgovaram sa njim pre nego sto odem."
Klimnuo je i otisao a ja sam pogledala u Suzi."Kako je Boki?"
Nasmesila se i pocrvenela."Dobro je,Mila.One prve noci u sklonistu mi je priznao da je zaljubljen u mene.Od tada smo zajedno.",promucala je.
Odusevljeno sam je zagrlila."Zaista mi je drago zbog vas.Jesi li i ti zaljubljena u njega?",tiho sam upitala.
Jos jace je pocrvenela."Jesam,Mila,oduvek,ali nisam nikada smela to da priznam.",tiho je rekla.
Taman sam htela da joj odgovorim kada je dosao doktor sa namrgodjenim Vanjom za petama."Mislim da sam vam vec jednom rekao da vasa majka..."
Prekinula sam ga."Doktore,ja zaista nemam vremena za gubljenje.Za sat,dva se vracam dole po hitnom naredjenju,tako da me zaista ne zanimaju vase pridike.Zelim da znam kako je i da li smem da joj kazem da se vracam dole.",hladno sam rekla dok me je Suzi zaprepasceno gledala.
Klimnuo je."U redu.Dosta je bolje i nije vise u zivotnoj opasnosti.Mozete joj reci,ali samo obazrivo i gledajte da je ne uzrujate."
-"U redu.Predpostavljam da mogu da je vidim?"
-"Mozete",rekao je i otisao.
Taman sam krenula ka vratima sobe kada mi je zazvonio telefon."Halo?"
-"Za deset minuta ulazim u grad,lepotice.Gde si?",zabrundao je Vukic.
Ozareno sam se osmehnula."Evo me u bolnici,Vukicu.Za nekih dvadesetak minuta cu biti gotova.Jesi li rekao Vampiru da dolazis po mene?"
Zacerekao se."Nisam,lepotice.Da jesam on bi dosao licno po tebe.",rekao je cerekajuci se.
-"Zelis li da odes do zene?",tiho sam upitala.
-"Ne zelim,mala.Hajde,idi kod mame.Cekam te ispred bolnice."
-"Vazi",rekla sam i spustila slusalicu.
Usla sam kod mame i zatekla je kako lezi i gleda kroz prozor.Okrenula se kada je cula otvaranje vrata i nasmesila mi se."Dosla si."
Uzvratila sam joj osmeh i prisla krevetu.Uzela sam je za ruku i pogledala je."Kako se osecas,mama?",nezno sam upitala.
-"Bolje,dete.Mila,zelela bih da porazgovaramo o svmu i..."
Odmahnula sam glavom."Nemamo o cemu,mama.Zaboravi na sve lose stvari.Sta je bilo bilo je.Obe smo na svoj nacin krive.",tiho sam rekla.
Klimnula je glavom."Jesmo,Mila,ali ja sam se..."
Odmahnula sam."Nemoj,mama,zaboravi sve lose.Kada se oporavis i rat se zavrsi,zelim da odemo negde na rucak i upoznas svog zeta,mama.Divan je covek,videces."
Oci su joj se napunile suzama."To sto mi ti oprastas,n znaci da ce i on,dete.Previse ruznog sam rekla i uradila.",prosaputala je.
Klimnula sam."Hoce,mama.Hoce jer mene voli vise od svega,za mene ce to uraditi.Nemoj da brine.Mama,ja,moram da se vratim dole,mama.",prosaputala sam.
-"Znam,dete,predpostavila sam da ces morati.Zasto bas taj posao,Mila?Previse je opasan."
Uzdahnula sam."To je moj san,mama.Radije bih poginula dole boreci se nego se skrivala ovde kao mis u podrumu.Ali nece mi se nista desiti,moj Vampir je uz mene i cuva me,nemoj da brines."
Klimnula je."U redu,dete.Volela bih kad bi mi se s' vremena na vreme javila,cisto da znam da si dobro",tiho je rekla.
-"Javicu ti se,nekad iz kafane u selu koje cuvamo,a ako ne budem mogla,majora cu zamoliti da te obavestava o svemu.Moze?"
Nasmesila se."Moze.Cuvaj se,a kada se vratis o svemu cemo porazgovarati.Iskreno,vazi?"
Klimnula sam."Naravno da vazi,jedva cekam.Moram da krenem,mama.Vukic me sigurno vec ceka dole,a na snazi je vazdusna opasnost.Nemoj da brines i oporavi se,zbog mene.Nedostajala si mi",tiho sam prosaputala.
-"I ti si meni,dete moje.Nemoj da brines za mene,obecavam da cu biti potpuno zdrava dok se ne vratis."
Nasmesila sam se,poljubila je u obraz i nezno je zagrlila."Vidimo se,mama.",prosaputala sam i izasla iz sobe.
-"Kako ti je mama?",upitala je Suzi cim sam izasla.
Nasmesila sam joj se."Dosta bolje izgleda nego juce.Bice ona dobro.Hajdemo,Vukic nas sigurno vec ceka.",rekla sam i krenula ka vratima,a onda se okrenula i pogledala u Marijaninog oca."Dovidjenja,gospodine.Cuvajte je.",tiho sam rekla.
Klimnuo je."Hocu,Mila.Dovidjenja."
Izasli smo iz bolnice,a tata i Vukic su vec stajali ispred i razgovarali.Prisli smo im."Tata,mi moramo odmah da krenemo,ionako ce nas uhvatiti mrak.Mozes li ti da odvezes Suzi kuci?"
Nasmesio se i snazno me zagrlio."Naravno da mogu,ceri.Cuvaj se tamo,vazi?",prosaputao je.
Uzvratila sam mu snazan zagrljaj."Naravno da hocu,tata.Nemoj da brines,major ce te obavestavati o svemu.",prosaputala sam,nezno ga poljubila i odvojila se od njega."Vanja idi uzmi moju kesu iz auta,molim te."
Klimnuo je glavom i otrcao po kesu,a Suzi me je snazno zagrlila."Cuvaj se,drugarice.",tiho je rekla.
-"Hocu,Suzi,nemoj da brines.Pozdravi mi puno Bokija i tvoje.Vidimo se cim se ovo zavrsi.",prosaputala sam,poljubila je pa sam se okrenula ka Vukicu."Krecemo,komandante Vukicu",nestrpljivo sam rekla.
Prasnuo je u smeh i otvorio vrata hamera."Izvolite,gospodjo."
Nasmejala sam se i usla unutra,Vanja je dosao i krenuli smo."Pozuri,Vukicu",zacvilela sam nestrpljivo nakon nekih sat vremena,
Nasmejao se."Milos ce poludeti,lepotice,za sat vremena treba da mu se javis na radio stanicu.",rekao je cerekajuci se.
Mrko sam ga pogledala."Znam,zato ti i kazem,a nama treba jos minimum sat i po",progundjala sam.
Naredna dva sata sam nervozno cupkala nogom kada smo se najzad nasli pred kapijom kampa.Strazar nas je zaustavio."Dobro vece,komandante,oprostite nisam znao da ste vi.",promucao je.
Nacerio se."Dobro vece.Kakva je situacija u kampu?"
Strazar je odmahnuo glavom."Nikakva,gospodine,komandant Milos ludi,nema njegove zene da se javi,a ostali iz petorke se nervozno vrzmaju po dvoristu.Preko radio stanice mu je receno da se nije ni pojavila u stabu danas.",verglao je.
Tiho sam se nasmejala i provirila ka strazaru."Dobro vece.",rekla sam cereci se.
Pogledao me je i odahnuo."Hvala Bogu da ste dosli.Iskreno,komandant je bio nesnosan.",progundjao je momak iz Jokiceve jedinice.
Nasmesila sam se."Znam,vozi Vukicu."
Vukic se nasmejao i dovezao auto do prostorije sa radio stanicom."Evo stigli smo lepotice",promrmljao je.
-"Hvala",rekla sam,poljubila ga u obraz i sa kesom u ruci izletela iz auta.Uletela sam u prostoriju i unutra zatekla haos.Sva cetvorica momaka i Vampir su stajali i zustro raspravljali."Zaboga,kako mozete da mi kazete da ne brinem?Nikada ne bi propustila da mi se javi",grmeo je Vampir.
Aleksandar me je prvi ugledao,ali sam stavila prst na usne i pokazala mu da cuti."Komandante,mozda joj majci nije dobro pa se zadrzala u bolnici.",promrmljao je Nenad.
Zestoko je odmahnuo glavom."Javila bi majoru,znao bih.",promucao je.
-"Hajde,momci,idemo do sela na telefon.Komandante,ostani ovde,za slucaj da se javi",rekao je Aleksandar.
Klimnuo je."Idite,momci",prosaputao je.
Svi do jednog su me zabezeknuto pogledali,ali sam im namignula i pokazala da cute.Klimnuli su glavama i u tisini izasli iz prostorije.Vampir se srucio na stolicu i stavio glavu u ruke.Bio je slomljen.Srce me je zabolelo od tuge kada sam ga videla takvog i tihim korakom sam mu se priblizila.Cucnula sam ispred njega i nezno ga pomilovala po kosi."Hej,lepotane.",prosaputala sam.
Podigao je glavu,pogledao me u neverici,a onda me brzinom munje dohvatio i stavio na svoja krila snazno me stiskajuci uza se."Tu si,tu si,sreco moja",tiho je promucao.
Uzvartila sam mu zagrljaj,ljubeci ga i privijajuci se uz njega."Tu sam,lepotane.Vukic me je jutros zvao i ispricao mi sve sta se desilo.Dosao je po mene i doveo me ovde",saputala sam izmedju poljubaca.
Klimnuo je glavom i strastveno me poljubio."Devojcice moja,sreco moja",prosaputao je a onda me ponovo poljubio ne popustajuci stisak.
Ljubili smo se kao da sutra ne postoji,grcevito stezali jedno drugo.Odvojila sam lagano usne od njegovih i pogledala ga."Nisi hteo tabletu protiv bolova,nisi jeo nista,zasto,lepotane?",nezno sam upitala.
Pocrveneo je."Zato sto nisam mogao,malena moja.Nisam mogao,jedva sam disao bez tebe",prosaputao je.
Nasmesila sam se."Znam,lepotane.Ni ja ne mogu da zivim bez tebe.Hajdemo u spavaonu,mili moj.Samo ces morati da sacekas malo ispred.Imam iznenadjenje za tebe.",prosaputala sam i pocrvenela.
Uzvratio mi je osmeh,podigao me sa sobom i poneo ka spavaoni."Obozavam tvoja iznenadjenja,malena moja.Nemoj samo predugo,molim te",saputao je dok me je brzim korakom odnosio ka spavaoni.
-"Necu,lepotane,obecavam.",prosaputala sam.
Spustio me ispred vrata spavaone i nezno me poljubio."Pozuri",promuklo je rekao.
Klimnula sam,uletela u spavaonu i na brzinu obukla korset,navukla carapice i haltere.Nisam imala gde da se pogledam,ali po onome sto sam videla predpostavila sam da dobro izgledam."Udji,lepotane",tiho sam zazvala.
Uleteo je unutra,zalupio vratima a onda stao kao ukopan."Jebote,ovo nije dobro.Od juce ujutru te nisam dotakao,zelim te vise od svega,a ti stojis lepa kao boginja ispred mene u sexy donjem vesu.",saputao je odmeravajuci me od glave do pete.
Okrenula sam se oko svoje ose i lagano krenula ka njemu."Skini se,lepotane.",prosaputala sam.
Progutao je,klimnuo glavom i u roku od minuta je stajao go predamnom sa erekcijom u punoj snazi.Prisla sam mu i pogledala ga.Povukao me je ka sebi i strastveno me poljubio.Podigao me u narucje,spustio na krevet i legao preko mene."Moja,samo moja",zarezao je,spustio glavu i uzeo mi usne u strastvenom poljubcu.Zavukao je obe ruke pod moj korsten i snazno ga povukao.Culo se cepanje tkanine i on je odleteo na stranu.Dotakao me prstima po njoj i glasno jauknuo."Tako vlazna",prostenjao je,stavio ga na moj ulaz i grubo ga gurnuo unutra.Zajecala sam i izvila kukove ka njemu.Divljacki smo se ljubili,stezali jedno dugo dok se snazno zabijao.Glasno smo stenjali dok me je grubo stiskao po grudima."Volim te",jauknula sam,izvila se ka njegovim grudima i dozivela vrhunac."I ja tebe,zivote moj",prostenjao je,duboko se nabio i svrsio.Pao je preko mene i snazno me grlio dok smo oboje pokusavali da dodjemo do daha.Kada se malo smirio,podigao je glavu i nezno me pogledao."Najzad si kraj mene",prosaputao je.
Nasmesila sam se i zadovoljno zamjaukala."Najzad,sreco moja.Ne bih podnela jos jedan dan,lepotane.Mnogo si mi nedostajao",promrmljala sam.
Uzvratio mi je osmeh i protrljao svoj nos o moj."I ti si meni,mislio sam da sutra dodjem u grad.Volim te,ljubavi,volim te."
Protrljala sam nos o njegov i nezno poljubila te prelepe usne."I ja tebe volim,lepotane.Obozavam te."
Celu noc smo se voleli,ljubili i mazili."Hajde,ljubavi,vreme je da spavamo malo.",prosaputao je i cvrsto me zagrlio spustajuci glavu na moje grudi i zadovoljno zacvileo.
Nasmesila sam se,snazno ga zagrlila i poljubila u kosu."Nisam mogla ni da spavam bez tebe",prosaputala sam.
Tesko je uzdahnuo."Znam,malena moja.Ni ja bez tebe.Spavaj sad slobodno,tu sam,zajedno smo."
Sklopila sam oci i zadovoljna njegovom tezinom na sebi i snaznim zagrljajem mirno zaspala.
Trgla sam se iz sna i izletela napolje."Gde je telefon?"
Namrstio se kad me je video obucenu i podbulu od placa i pruzio mi telefon."Halo?"
-"Devojcice moja.",drhtavo je rekao.
-"Jesi li dobro?Jel sve u redu?"
-"Nisam,nije nista u redu,nedostajes mi toliko da me sve boli.",prosaputao je.
Suze su mi same krenule."Znam,mili moj.I ti meni isto toliko nedostajes.Slusaj me,lepotane,sutra se vracam,ja ovako ne mogu.",zacvilela sam.
-"U redu,malena moja.Smiri se,ljubavi.Idi kod mame,vidi kako joj je,pa cemo se veceras sve dogovoriti,vazi?",nezno je upitao.
-"Vazi",jedva sam promucala.
-"Malena,nemoj plakati,molim te,ljubavi.Nemoj ne mogu da podnesem tvoje suze.",prosaputao je.
-"Necu,obecavam",naterala sam sebe da se smirim.
-"Tako je,sreco moja.Obozavam te."
-"I ja tebe obozavam.Idem da se spremim,pa da idem kod mame.",tiho sam rekla.
-"U redu,malena moja.Cucemo se veceras,vazi?"
-"Vazi,lepotane",rekla sam i spustila slusalicu.Pogledala sam u Vanju."Prvo zovem Suzi i idem u kupovinu,moram nesto da kupim pre nego sto se vratim dole,posle idem kod mame,a zatim ponovo kod tate."
Vanja je odmahnuo glavom."Prvo ides da se istusiras,skines tu uniformu sa sebe,ocesljas se i dovedes u red.Pre toga ces nazvati Suzi Nakon toga ces obuci cistu uniformu,posto smo na duznosti i moras,i onda idemo gde god hoces."
Prasnula sam u smeh."U pravu si inace cu poplasiti sve koji se nadju na ulici vise nego sve ove bombe do sada.",rekla sam cerekajuci se.
Nasmejao se i klimnuo glavom."Hajde,zovi sada Suzi."
Uzela sam telefon i okrenula njen broj."Halo?"
-"Suzi,jesi li u gradu?"
-"Mila!Naravno da jesam draga,Bili smo neko vreme kod tvojih Boki i ja,ali smo se vratili.Gde si ti?",uzbudjeno je verglala.
-"I ja sam u gradu,mama je sinoc imala infrakt i trazila je da me vidi,ali o tome cemo kasnije.Zelis li da ides samnom i Vanjom u kupovinu,posto planiram ako sve bude u redu sutra da se vratim dole?"
-"Naravno da zelim,Za koliko da budem spremna?"
-"Za pola sata budi ispred zgrade.Vidimo se.",rekla sam i spustila slusalicu."Idem da se sredim."
Na brzinu sam se istusirala i sredila i pola sata kasnije smo vojnim kolima bili ispred Suzine zgrade.Izasla sam iz kola i poletela joj u zagrljaj."Nedostajala si mi",prosaputala sam.
Nasmejala se."I ti meni,draga.Kako si?Kako je dole?"
Nasmesila sam se i usle smo u auto."Dobro sam,Suzi.Koliko mogu da budem,dobro sam.Dole?Pa nije strasno,imali smo nekoliko sukoba sa teroristima i u zadnjem sam ja morala da komandujem jednom ekipom,posto je Nikola dobio sina,a ja sam morala da preuzmem njegovu duznost",ponosno sam verglala.
Suzi je prasnula u smeh."Tvoj san,a?"
Zaklimala sam glavom."Oduvek,ali nista ne bi vredelo bez mog Vampira.",tugaljivo sam dodala.
Vanja je zakolutao ocima."Zaboga,sestrice,sutra ces biti sa njim",rezigrirano je rekao.
Osmehnula sam se."U pravu si.Suzi kako su tvoji?"
-"Dobro su,Mila.Koliko mogu da budu u svom ovom ludilu.Jedva su me pustili,ali znaju da sam te pozelela.",tiho je rekla.
Nasmesila sam joj se."Ovde je jos i dobro,moja Suzi.Dole je strasno.",progundjala sam.
Utom mi je zazvonio telefon,pogledala sam,nasmesila se i javila."Halo,lepotane moj.",nezno sam se javila.
Vukic je prasnuo u smeh."Hvala,lepotice,niko me jos nije nazvao lepotanom.",rekao je cerekajuci se.
-"Nosi se,Vukicu.Gde je moj Vampir?Jel dobro?",uspaniceno sam zacvilela.
Vukic se nasmejao."Dobro je,lepotice,samo je malkice nervozan.U stvari malo vise.Upao je u tucu sa Aleksejem,samo zato sto je ovaj rekao da preteruje.",zacerekao se.
Zastenjala sam."Nije ga valjda ubio?",zacvilela sam.
-"Nije,lepotice,al ga je ovaj dobro udario po rani.",zabrundao je.
-"Aleksej je mrtav covek,Vukicu.Jel ga boli,jel popio lekove?",zabrinuto sam upitala.
-"Nece nista,lepotice.U spavaoni je i ne izlazi.",promrmljao je
Drhtavo sam uzdahnula."Slusaj me,imam da zavrsim neke stvari i odem kod mame u posetu.Zovi majora,neka mi obezbedi za veceras ili prevoz do tamo ili helihopter.Jel jeo nesto?"Vukic je cutao.Zarezala sam."Govori,Vukicu."
-"Nije,za koliko mozes da budes gotova?"
-Za nekih cetiri do pet sati.",promucala sam.
-"Krecem odmah.Javljam ti se cim stignem u grad,ja cu te dovesti ovde.",nezno je rekao.
-Hvala,Vukicu.",prosaputala sam.
-"Nema na cemu,lepotice.Vidimo se.",rekao je i spustio slusalicu.
-"Sta je bilo,draga?Jel sve u redu?",Suzi je zabrinuto upitala.
Progutala sam suze i odmahnula glavom."Nije,Suzi.Veceras se vracam dole.Vampir se potukao sa onom budalom Aleksejem i ovaj ga je udario po rani od metka.Aleksej je mrtav covek.",rezala sam.
Vanja je zastenjao."Ljubomorna budala.Zaljubio se u tebe i smeta mu nas komandant.",progundjao je.
Suzi je odmahnula."Mila,moras da se smiris.Neka popije tablete za bolove,a ti idi dole kako si i planirala-sutra.",nezno je rekla.
-"Ne mogu,Suzi.Vukic kaze da nece da popije tablete i da nije jeo nista od juce.",prosaputala sam.
Utom smo stigli u centar."Sta kupujes?",upitala je Suzi.
Pocrvenela sam."Iznenadjenje za Vampira.",promucala sam i izasla napolje iz auta.
Vanja je prasnuo u smeh."Odmah ce ga proci bol u nozi.",cerekao se.
Nacerila sam se."I dobice apetit",rekla sam cerekajuci se.
Suzi je prasnula u smeh."Ti si poludela nacisto."
Setali smo gradom kada me je Vanja uhvatio za ruku i povukao ka pekari."Ti ides da jedes,ni ti nisi nista jela od juce kad smo bili kod tvojih.",zabrundao je.
Klimnula sam."Znam,Vanja,ali nisam gladna."
Mrko me je pogledao."Ima da jedes,komandant bi me obesio da zna da od juce popodne nisi nista jela."
Duboko sam uzdahnula."Sto ne zna ne moze ni da ga boli",promrmljala sam.
Suzi je odmahnula glavom."Moras da jedes,draga.Nego nisi mi rekla kako ti je mama i sta se desilo?",nezno je upitala kada smo sele.Vanja nam je doneo svima dorucak i ja sam ispricala Suzi sve sto sam znala."I ipak ces da odes?"
Spustila sam pogled."Mama ima muza,Vampir ima samo mene.On je moje sve,Suzi.",prosaputala sam.
-"Ponekad me je prosto strah vase vezanosti jedno za drugo,Mila.",Suzi je tiho rekla.
Klimnula sam."I mene je,Suzi.Bez njega ne bih mogla da prezivim",tiho sam rekla i odmakla polu-pun tanjir od sebe."Ja vise ne mogu.Hajdemo dalje."
Oboje su klimnuli glavama i krenuli smo dalje.Oglasila se uzbuna za vazdusnu opasnost i ja sam prevrnula occima."Dosadni su,a?",upitao je Vanja cerekajuci se.
Klimnula sam."Mnogo,Vanja.Hajde da pozurimo,ne zelim da se Suzini roditelji brinu",promrmljala sam.
Suzi se nasmejala."Ne brini,Mila.Ponela sam mobilni pa ce me nazvati ako se zabrinu.",rekla je smejuci se.
Stigli smo do prodavnice donjeg rublja i ja sam pogledala u Vanju."Cekaj nas ovde.",rekla sam i pocrvenela.
Zacerekao se."Cekam,mala,samo se seti da smo u ratnom stanju,komandant nam je preko potreban.",rekao je smejuci se.
Nacerila sam se."Ne sikiraj se,Vanja.Bice zivlji nego ikad."
Povukla sam Suzi za ruku i usle smo unutra."Dobar dan.",preplasena prodavacica je dosla do nas.
Nasmesila sam se."Trba mi nesto veoma seksi i uzbudljivo.",promrmljala sam i pocrvenela.
Uzvratila mi je osmeh i povela nas ka jednom delu."Ovde su zaista prelepi korseti u kombinaciji sa carapicama i halterima."
Pogledala sam ih i veoma mi se svideo jedan cipkani,crveni korset,sa carapicama i halterima u istoj boji."Uzecu njega."
Suzi me je zabezeknuto pogledala."Neces valjda?"
Nasmejala sam se i klimnula glavom."Hocu,draga.Prosli put je nacisto poludeo,a nije bilo ni upola seksi kao ovo",rekla sam cerekajuci se.
Prasnula je u smeh."Ti si totalno poludela,draga moja."
Klimnula sam."Jesam,za njim.Iskreno,Vukic mi je samo dao dobar izgovor da se veceras vratim dole.Nisam ni planirala sutra,ne bih izdrzala jos jednu noc bez njega.",prosaputala sam.
Platila sam prodavacici,upakovala je sve u kesu i izasle smo napolje."Jesi zavrsila,sestrice?",upitao je Vanja i nacerio se.
-"Jesam,Vanja.Hajdemo negde da popijemo kafu,pa idemo kod mame.Tatu cu nazvati i reci mu da sam dobila naredjenje da se odmah vratim dole i da dodje u bolnicu da se pozdravimo.",rekla sam uzimajuci telefon u ruke.Okenula sam poznati broj."Halo?"
-"Halo,tata,sta radite?"
-"Nista,kceri,pijemo kafu.Ti?"
-"Dosla sam sa Vanjom i Suzi do centra da kupim neophodno sta mi treba za teren",rekla sam i mrko pogledala u Vanju i Suzi koji su vristali od smeha.
-"Ako si,sine.Dolazis li posle?"
-"Ne mogu,tata.Dobili smo naredjenje da se hitno vratimo dole.Komandant Vukic je vec krenuo po nas.",rekla sam i pocrvenela do korena kose zbog lazi koju sam izgovorila.
Tata je duboko uzdahnuo."U redu,sine.Docicu ispred bolnice da se pozdravimo,vazi?"
-"Naravno,tata.Bas sam to i htela da te zamolim.Sad cemo sesti negde da popijemo kafu i idemo pravo u bolnicu."
-"Dobro sine.Vidimo se onda tamo.",rekao je i spustio slusalicu.
Seli smo,dosao je konobar do nas i odmerio me od glave do pete.Vanja ga je mrko pogledao."Tri kafe",zabrundao je i ovaj je poskocio.
Prasnula sam u smeh kada je jadan konobar klimnuo i odaljio se od nas."Ti si lud,Vanja.",rekla sam cerekajuci se.
-"Ti si zena mog komandanta i nemaju prava ni da te gledaju.",tvrdoglavo je rekao.
Suzi je zakolutala ocima."Ne pise joj to na celu,Vanja.",progundjala je.
Odmahnuo je glavom."Ne pise,ali ja sam tu da im dam do znanja.",nacerio joj se.
Smejala sam se kao luda."Jesi,braco.Suzi znas li sta je ludi Vukic uradio?Dosao je neki komandant iz strane zemlje sa nekolicnom svojih vojnika da nam pomogne,Vukic ga je jedno jutro poslao u Vampirovu i moju spavaonu da nas probudi.Umalo ga Vampir nije ubio.",pricala sam guseci se od smeha.
Vanja mi se pridruzio."Jeste,jadan komandant Aleksej,spavao je do njihove spavaone i non stop je kukao da je neispavan.Jednu noc mu je dosadilo da ih slusa,pokucao na vrata,a nas komandant mu je go golcijat otvorio."
Suzi je vristala od smeha."Vi ste svi ludi.Jadan covek."
Uozbiljila sam se."Mrtav covek,Suzi.Kada ga se docepam ni Bog mu nece pomoci",progundjala sam dok je konobar stavljao kafe ispred nas.
Suzi se uozbiljila i pogledala me."To je izmedju njih dvojice,draga.Ne bi trebala da se mesas."
Vanja ju je pogledao kao da je sisla sa uma."Moja sestrica da propusti da se docepa onog ko joj je povredio muza?Nema nista od toga.Sestrice,ako zatreba pomoc,tu sam."
Suzi ga je mrko pogledala."Ti bi trebao da je sprecis da ne uleti u nevolju,a ne da joj pomazes."
Sedeli smo pricali i smejali se dok nismo popili kafu a onda lagano krenuli ka autu."Suzi,hoces li sa nama ili da te odbacimo prvo do kuce?",nezno sam je upitala.
-"Idem sa vama,nisam izasla nigde od kako je sve ovo pocelo.Podruma mi je vise preko glave.",progundjala je.
Saosecajno sam je pogledala."Verujem ti.Radije bih se borila sa stotinama terorista nego usla u jebeni podrum."
Nekih pola sata kasnije smo vec bili ispred bolnice.Primetila sam da se uprkos vazdusnoj opasnosti ljudi krecu sasvim normalno.To sam i rekla Vanji.Klimnuo je."Zivot se nastavlja normalnim tokom posle nekog vremena,sestrice.Ovo moze da potraje mesecima,a od necega se mora ziveti."
-"U pravu si.",tiho sam rekla.
Usli smo u bolnicu i dosli pred maminu sobu.Tamo je vec bio njen muz."Dobar dan",rekao je.
Nadmeno sam klimnula glavom i pogledala u Vanju."Idi dovedi onog doktora,molim te.Zelela bih da porazgovaram sa njim pre nego sto odem."
Klimnuo je i otisao a ja sam pogledala u Suzi."Kako je Boki?"
Nasmesila se i pocrvenela."Dobro je,Mila.One prve noci u sklonistu mi je priznao da je zaljubljen u mene.Od tada smo zajedno.",promucala je.
Odusevljeno sam je zagrlila."Zaista mi je drago zbog vas.Jesi li i ti zaljubljena u njega?",tiho sam upitala.
Jos jace je pocrvenela."Jesam,Mila,oduvek,ali nisam nikada smela to da priznam.",tiho je rekla.
Taman sam htela da joj odgovorim kada je dosao doktor sa namrgodjenim Vanjom za petama."Mislim da sam vam vec jednom rekao da vasa majka..."
Prekinula sam ga."Doktore,ja zaista nemam vremena za gubljenje.Za sat,dva se vracam dole po hitnom naredjenju,tako da me zaista ne zanimaju vase pridike.Zelim da znam kako je i da li smem da joj kazem da se vracam dole.",hladno sam rekla dok me je Suzi zaprepasceno gledala.
Klimnuo je."U redu.Dosta je bolje i nije vise u zivotnoj opasnosti.Mozete joj reci,ali samo obazrivo i gledajte da je ne uzrujate."
-"U redu.Predpostavljam da mogu da je vidim?"
-"Mozete",rekao je i otisao.
Taman sam krenula ka vratima sobe kada mi je zazvonio telefon."Halo?"
-"Za deset minuta ulazim u grad,lepotice.Gde si?",zabrundao je Vukic.
Ozareno sam se osmehnula."Evo me u bolnici,Vukicu.Za nekih dvadesetak minuta cu biti gotova.Jesi li rekao Vampiru da dolazis po mene?"
Zacerekao se."Nisam,lepotice.Da jesam on bi dosao licno po tebe.",rekao je cerekajuci se.
-"Zelis li da odes do zene?",tiho sam upitala.
-"Ne zelim,mala.Hajde,idi kod mame.Cekam te ispred bolnice."
-"Vazi",rekla sam i spustila slusalicu.
Usla sam kod mame i zatekla je kako lezi i gleda kroz prozor.Okrenula se kada je cula otvaranje vrata i nasmesila mi se."Dosla si."
Uzvratila sam joj osmeh i prisla krevetu.Uzela sam je za ruku i pogledala je."Kako se osecas,mama?",nezno sam upitala.
-"Bolje,dete.Mila,zelela bih da porazgovaramo o svmu i..."
Odmahnula sam glavom."Nemamo o cemu,mama.Zaboravi na sve lose stvari.Sta je bilo bilo je.Obe smo na svoj nacin krive.",tiho sam rekla.
Klimnula je glavom."Jesmo,Mila,ali ja sam se..."
Odmahnula sam."Nemoj,mama,zaboravi sve lose.Kada se oporavis i rat se zavrsi,zelim da odemo negde na rucak i upoznas svog zeta,mama.Divan je covek,videces."
Oci su joj se napunile suzama."To sto mi ti oprastas,n znaci da ce i on,dete.Previse ruznog sam rekla i uradila.",prosaputala je.
Klimnula sam."Hoce,mama.Hoce jer mene voli vise od svega,za mene ce to uraditi.Nemoj da brine.Mama,ja,moram da se vratim dole,mama.",prosaputala sam.
-"Znam,dete,predpostavila sam da ces morati.Zasto bas taj posao,Mila?Previse je opasan."
Uzdahnula sam."To je moj san,mama.Radije bih poginula dole boreci se nego se skrivala ovde kao mis u podrumu.Ali nece mi se nista desiti,moj Vampir je uz mene i cuva me,nemoj da brines."
Klimnula je."U redu,dete.Volela bih kad bi mi se s' vremena na vreme javila,cisto da znam da si dobro",tiho je rekla.
-"Javicu ti se,nekad iz kafane u selu koje cuvamo,a ako ne budem mogla,majora cu zamoliti da te obavestava o svemu.Moze?"
Nasmesila se."Moze.Cuvaj se,a kada se vratis o svemu cemo porazgovarati.Iskreno,vazi?"
Klimnula sam."Naravno da vazi,jedva cekam.Moram da krenem,mama.Vukic me sigurno vec ceka dole,a na snazi je vazdusna opasnost.Nemoj da brines i oporavi se,zbog mene.Nedostajala si mi",tiho sam prosaputala.
-"I ti si meni,dete moje.Nemoj da brines za mene,obecavam da cu biti potpuno zdrava dok se ne vratis."
Nasmesila sam se,poljubila je u obraz i nezno je zagrlila."Vidimo se,mama.",prosaputala sam i izasla iz sobe.
-"Kako ti je mama?",upitala je Suzi cim sam izasla.
Nasmesila sam joj se."Dosta bolje izgleda nego juce.Bice ona dobro.Hajdemo,Vukic nas sigurno vec ceka.",rekla sam i krenula ka vratima,a onda se okrenula i pogledala u Marijaninog oca."Dovidjenja,gospodine.Cuvajte je.",tiho sam rekla.
Klimnuo je."Hocu,Mila.Dovidjenja."
Izasli smo iz bolnice,a tata i Vukic su vec stajali ispred i razgovarali.Prisli smo im."Tata,mi moramo odmah da krenemo,ionako ce nas uhvatiti mrak.Mozes li ti da odvezes Suzi kuci?"
Nasmesio se i snazno me zagrlio."Naravno da mogu,ceri.Cuvaj se tamo,vazi?",prosaputao je.
Uzvratila sam mu snazan zagrljaj."Naravno da hocu,tata.Nemoj da brines,major ce te obavestavati o svemu.",prosaputala sam,nezno ga poljubila i odvojila se od njega."Vanja idi uzmi moju kesu iz auta,molim te."
Klimnuo je glavom i otrcao po kesu,a Suzi me je snazno zagrlila."Cuvaj se,drugarice.",tiho je rekla.
-"Hocu,Suzi,nemoj da brines.Pozdravi mi puno Bokija i tvoje.Vidimo se cim se ovo zavrsi.",prosaputala sam,poljubila je pa sam se okrenula ka Vukicu."Krecemo,komandante Vukicu",nestrpljivo sam rekla.
Prasnuo je u smeh i otvorio vrata hamera."Izvolite,gospodjo."
Nasmejala sam se i usla unutra,Vanja je dosao i krenuli smo."Pozuri,Vukicu",zacvilela sam nestrpljivo nakon nekih sat vremena,
Nasmejao se."Milos ce poludeti,lepotice,za sat vremena treba da mu se javis na radio stanicu.",rekao je cerekajuci se.
Mrko sam ga pogledala."Znam,zato ti i kazem,a nama treba jos minimum sat i po",progundjala sam.
Naredna dva sata sam nervozno cupkala nogom kada smo se najzad nasli pred kapijom kampa.Strazar nas je zaustavio."Dobro vece,komandante,oprostite nisam znao da ste vi.",promucao je.
Nacerio se."Dobro vece.Kakva je situacija u kampu?"
Strazar je odmahnuo glavom."Nikakva,gospodine,komandant Milos ludi,nema njegove zene da se javi,a ostali iz petorke se nervozno vrzmaju po dvoristu.Preko radio stanice mu je receno da se nije ni pojavila u stabu danas.",verglao je.
Tiho sam se nasmejala i provirila ka strazaru."Dobro vece.",rekla sam cereci se.
Pogledao me je i odahnuo."Hvala Bogu da ste dosli.Iskreno,komandant je bio nesnosan.",progundjao je momak iz Jokiceve jedinice.
Nasmesila sam se."Znam,vozi Vukicu."
Vukic se nasmejao i dovezao auto do prostorije sa radio stanicom."Evo stigli smo lepotice",promrmljao je.
-"Hvala",rekla sam,poljubila ga u obraz i sa kesom u ruci izletela iz auta.Uletela sam u prostoriju i unutra zatekla haos.Sva cetvorica momaka i Vampir su stajali i zustro raspravljali."Zaboga,kako mozete da mi kazete da ne brinem?Nikada ne bi propustila da mi se javi",grmeo je Vampir.
Aleksandar me je prvi ugledao,ali sam stavila prst na usne i pokazala mu da cuti."Komandante,mozda joj majci nije dobro pa se zadrzala u bolnici.",promrmljao je Nenad.
Zestoko je odmahnuo glavom."Javila bi majoru,znao bih.",promucao je.
-"Hajde,momci,idemo do sela na telefon.Komandante,ostani ovde,za slucaj da se javi",rekao je Aleksandar.
Klimnuo je."Idite,momci",prosaputao je.
Svi do jednog su me zabezeknuto pogledali,ali sam im namignula i pokazala da cute.Klimnuli su glavama i u tisini izasli iz prostorije.Vampir se srucio na stolicu i stavio glavu u ruke.Bio je slomljen.Srce me je zabolelo od tuge kada sam ga videla takvog i tihim korakom sam mu se priblizila.Cucnula sam ispred njega i nezno ga pomilovala po kosi."Hej,lepotane.",prosaputala sam.
Podigao je glavu,pogledao me u neverici,a onda me brzinom munje dohvatio i stavio na svoja krila snazno me stiskajuci uza se."Tu si,tu si,sreco moja",tiho je promucao.
Uzvartila sam mu zagrljaj,ljubeci ga i privijajuci se uz njega."Tu sam,lepotane.Vukic me je jutros zvao i ispricao mi sve sta se desilo.Dosao je po mene i doveo me ovde",saputala sam izmedju poljubaca.
Klimnuo je glavom i strastveno me poljubio."Devojcice moja,sreco moja",prosaputao je a onda me ponovo poljubio ne popustajuci stisak.
Ljubili smo se kao da sutra ne postoji,grcevito stezali jedno drugo.Odvojila sam lagano usne od njegovih i pogledala ga."Nisi hteo tabletu protiv bolova,nisi jeo nista,zasto,lepotane?",nezno sam upitala.
Pocrveneo je."Zato sto nisam mogao,malena moja.Nisam mogao,jedva sam disao bez tebe",prosaputao je.
Nasmesila sam se."Znam,lepotane.Ni ja ne mogu da zivim bez tebe.Hajdemo u spavaonu,mili moj.Samo ces morati da sacekas malo ispred.Imam iznenadjenje za tebe.",prosaputala sam i pocrvenela.
Uzvratio mi je osmeh,podigao me sa sobom i poneo ka spavaoni."Obozavam tvoja iznenadjenja,malena moja.Nemoj samo predugo,molim te",saputao je dok me je brzim korakom odnosio ka spavaoni.
-"Necu,lepotane,obecavam.",prosaputala sam.
Spustio me ispred vrata spavaone i nezno me poljubio."Pozuri",promuklo je rekao.
Klimnula sam,uletela u spavaonu i na brzinu obukla korset,navukla carapice i haltere.Nisam imala gde da se pogledam,ali po onome sto sam videla predpostavila sam da dobro izgledam."Udji,lepotane",tiho sam zazvala.
Uleteo je unutra,zalupio vratima a onda stao kao ukopan."Jebote,ovo nije dobro.Od juce ujutru te nisam dotakao,zelim te vise od svega,a ti stojis lepa kao boginja ispred mene u sexy donjem vesu.",saputao je odmeravajuci me od glave do pete.
Okrenula sam se oko svoje ose i lagano krenula ka njemu."Skini se,lepotane.",prosaputala sam.
Progutao je,klimnuo glavom i u roku od minuta je stajao go predamnom sa erekcijom u punoj snazi.Prisla sam mu i pogledala ga.Povukao me je ka sebi i strastveno me poljubio.Podigao me u narucje,spustio na krevet i legao preko mene."Moja,samo moja",zarezao je,spustio glavu i uzeo mi usne u strastvenom poljubcu.Zavukao je obe ruke pod moj korsten i snazno ga povukao.Culo se cepanje tkanine i on je odleteo na stranu.Dotakao me prstima po njoj i glasno jauknuo."Tako vlazna",prostenjao je,stavio ga na moj ulaz i grubo ga gurnuo unutra.Zajecala sam i izvila kukove ka njemu.Divljacki smo se ljubili,stezali jedno dugo dok se snazno zabijao.Glasno smo stenjali dok me je grubo stiskao po grudima."Volim te",jauknula sam,izvila se ka njegovim grudima i dozivela vrhunac."I ja tebe,zivote moj",prostenjao je,duboko se nabio i svrsio.Pao je preko mene i snazno me grlio dok smo oboje pokusavali da dodjemo do daha.Kada se malo smirio,podigao je glavu i nezno me pogledao."Najzad si kraj mene",prosaputao je.
Nasmesila sam se i zadovoljno zamjaukala."Najzad,sreco moja.Ne bih podnela jos jedan dan,lepotane.Mnogo si mi nedostajao",promrmljala sam.
Uzvratio mi je osmeh i protrljao svoj nos o moj."I ti si meni,mislio sam da sutra dodjem u grad.Volim te,ljubavi,volim te."
Protrljala sam nos o njegov i nezno poljubila te prelepe usne."I ja tebe volim,lepotane.Obozavam te."
Celu noc smo se voleli,ljubili i mazili."Hajde,ljubavi,vreme je da spavamo malo.",prosaputao je i cvrsto me zagrlio spustajuci glavu na moje grudi i zadovoljno zacvileo.
Nasmesila sam se,snazno ga zagrlila i poljubila u kosu."Nisam mogla ni da spavam bez tebe",prosaputala sam.
Tesko je uzdahnuo."Znam,malena moja.Ni ja bez tebe.Spavaj sad slobodno,tu sam,zajedno smo."
Sklopila sam oci i zadovoljna njegovom tezinom na sebi i snaznim zagrljajem mirno zaspala.
Нема коментара:
Постави коментар