петак, 24. јул 2015.

Ljubav i strah 31

   Probudili su me suncevi zraci koji su se probijali kroz prozor dnevnog boravka.Osetila sam na sebi poznatu tezinu i otvorila oci.Moj Vampir mirno je spavao sa glavom na mojim grudima.Setila sam se sinocne veceri.Zar je moguce da je taj komandant,strah i trepet za neprijatelje,onako nezan i osetljiv covek?Setila sam se suza na tom prelepom licu,neznosti njegovog glasa i njegovih ruku.Osmehnula sam se.On je moj,taj savrsen covek je samo moj.Pomilovala sam ga po obrazu.Lenjo se protegao i pogledao me sanjivim ocima."Zakasnices na posao,duso."
   -"Danas ne idem na posao.Ja cu biti prvi koji ce te cuvati.Necu dozvoliti da sama prodjes kroz ovaj dan."
   Nasmesila sam se."Znas li koliko te volim,Vampiru?"
   -"Ja tebe volim vise";umiljavao se oko moje ruke na njegovom obrazu.
   -"Znas li sta bih volela?"
   -"Sta,devojcice?Znas da cu uciniti sve da to i dobijes."
   -"Da ostanem ovde sa tobom i da se svako jutro ovako budim uz tebe."
   Podigao se malo nagore i stavio glavu u moj vrat."Devojcice moja,znas da je nemoguce da te jos uvek zadrzim ovde,ali mogu da spavam svaku noc sa tobom i da se ujutru budim kraj tebe."
   Zacudjeno sam ga pogledala."Kako?"
   -"Lako,uvece bih se uvlacio kroz prozor tvoje sobe a ujutru tuda izlazio,otisao bih po auto i dosao ispred tvoje kuce.Ispalo bi kao da dolazim po tebe iz grada."
   Nasmesila sam se."Uradio bi to?"
   -"Razmisljao sam o tome ovih dana,ali nisam zeleo da te forsiram.Nije mi vazno gde spavamo,malena,nije mi vazno da li cu uci kroz prozor ili vrata,jedino sto mi je vazno je da zaspim kraj tebe i probudim se kraj tebe."
   Nasmesila sam se."Onda smo pronasli resenje za taj problem."
   Nasmejao se."Problem?"
   -"Mhm,problem.Od kako sam prvi put prespavala kod tebe,samo razmisljam kako da izvedem da se opet probudim sa tobom."
   -"I ja,malena moja.Zelis li da nam skuvam kafu?"
   Odmahnula sam glavom."Ne,ti ces ostati ovde da lezis,a ja cu ti doneti kafu."
   Cvrsce me je stegao."Ne zelim da ostanem ovde bez tebe,idemo zajedno u kuhinju,a ti nam skuvaj kafu.Moze?"
   Klimnula sam glavom.Ustao je sa mene i poneo me u kuhinju."Mozda bih prvo trebala da se obucem?"
   Zestoko je odmahnuo glavom."Zelim te golu.Zelim da sednem na stolicu i gledam te kako mi gola kuvas kafu."
   Spustio me je kada smo stigli u kuhinju i ja sam nam,pod njegovim budnim okom,skuvala kafu.Spustila sam solje i sela na svoje uobicajno mesto-u njegovo krilo.Otpio je gutljaj kafe."Fenomenalna je,malena,ali jos bolje je to sto si je gola kuvala i sada mi gola sedis u krilu."
   Nasmesila sam mu se."Kada se vratim ovde za stalno,svako jutro cu ti gola kuvati kafu."
   Zastenjao je."Devojcice,dovodis me u ozbiljno iskusenje."
   -"I rucak cu ti gola kuvati",zatreptala sam.
   Podigao me,rasirio mi noge i naterao da ga opkoracim.Povukao me na sebe i jednim pokretom usao u mene.Zacvilela sam."E,tako.A mozemo i ovako da pijemo kafu."
   Polako sam se pomerila.Uhvatio me za kukove i umirio."Ne,devojcice,sad cemo da pijemo kafu.Bices mirna i popicemo kafu."
   Spustila sam glavu na njegovo rame."Ne znam da li mogu..."
   -"Mozes,devojcice.Ona ce biti nadrazena i vrhnac ce ti biti jaci."
   Pogledala sam ga u oci i nasmesila se."Onda cemo da caskamo o uobicajnim temama uz kafu?"
   -"Aha,sta bi zelela da radis do polaska u skolu?"
   Nasmejala sam se."Ono sto bih volela ne mogu,Vampiru."
   Uozbiljio se."Sta,malena?"
   -"Da prosetam po kraju."
   -"Kada popijemo kafu,namirimo ovu malu prozdrljivicu,idemo u setnju po kraju.",rekao je nezno presavsi prstom po njoj.
   Zacvilela sam zbog njegovog dodira."Kako cemo prosetati?Volela bih da vidim Suzi i drustvo,ali znas i sam da ne zelim da naletim na moje."
   -"Devojcice,ja cu biti sa tobom,ako i naletis na njih necu im dozvoliti da te odvedu,verujes mi,zar ne?"
   Klimnula sam glavom."Znas da ti verujem."
   Nezno me je pomazio po obrazu i polako se pomerio ispred mene.Zacvilela sam i spustila glavu na njegovo rame.Umirio se i podigao mi glavu."Nemoj spustati glavu,malena.Zelim da gledam te prelepe oci dok budes dozivljavala vrhunac."
   Klimnula sam glavom.Nastavio je da se polako pomera ispod mene.Ni jednog trenutka nije sklonio pogled sa mojih ociju.U jednom trenutku presao je prstom preko nje i ja sam svrsila."Zaboga,malena koliko si lepa..",prostenjao je,nabio se jos jednom i svrsio. 
   Pola sata kasnije bila sam spremna da ktenemo u setnju.Uzeo me je za ruku i poveo napolje."Voleo bih da mogu da te drzim za ruku i van ovog dvorista,da svima pokazem da si moja."
   Vragolasto sam ga pogledala."Onda me drzi.Meni ne smeta."
   Nasmejao se."Dobro,devojcice."
   Fenomenalan je bio osecaj drzati voljenog muskarca za ruku i setati svojim krajem.Kada smo dosli do Suzine zgrade pustio mi je ruku."Sad moram da te pustim,malena.Ovde te svi poznaju."
   Klimnula sam glavom i pozvonila na Suzin interfon.
   -"Ko je?"
   -"Suzi,hoces li da izadjes malo na klupicu?"
   -"Draga odkud ti ovde?Naravno da hocu.Stizem."
   -"Vazi.Cekam te."
   Sela sam na zelenu klupicu i gledala u Vampira koji je stajao oslonjen na zid nekoliko metara dalje.
   Neko me je dodirnuo po ramenu i po Vampirovom izrazu lica znala sam da nije dobro.Skocila sam sa klupice,okrenula se i povukla blize Vampiru.Moj tata.Stajao je i gledao u mene.Progutala sam knedlu."Tata..."
   -"Mila,sine odkud ti ovde?"
   -"Dosla sam da vidim Suzi.Kako si tata?Ne izgledas mi najbolje."
   -"Nedostajes mi,dete."
   -"Onda je trebalo da mi verujes,tata.Da si mi ti verovao nikada ne bih napustila kucu.Baka i deka su mi poverovali,tata."
   -"Zeleo bih da porazgovaramo,Mila.Da li bi htela da odemo do kafica i popijemo kafu?"
   Pogledala sam krisom u Vampira.Nije skidao pogled sa mene i napeto je stajao."Tata,ja..."
   -"Moze i tvoj prijatelj poci sa nama.Ne zelim da te odvucem kuci,samo da porazgovaramo."
   Pogledala sam u Vampira i on je klimnuo glavom."U redu tata.Tata ovo je Milos,Milose ovo je moj tata."
   -"Drago mi je gospodine."
   -"Takodje,Milose."
   U tisini smo se uputili ka kaficu.Suzi sam poslala poruku da idem da razgovaram sa tatom i da cemo se videti drugi put.Seli smo i konobar je dosao."Izvolite."
   -"Ja cu jednu kafu,sta cete vas dvoje?"
   -"Isto kafu",rekao je Vampir.
   -"Ti duso?"
   -"Isto."
   Izvadila sam iz dzepa paklu i zapalila cigaretu."Nisam znao da pusis,Mila."
   Nasmesila sam se."Znao si tata.Samo si se pravio da ne znas i da ne primecujes da ti neko krade cigare."
   Nasmejao se."U pravi si,znao sam."
   Konobar je uskoro dosao sa nasim kafama.
   -"Mila,sine,ja..."
   -"Zar je moguce da mi ne verujes?Zar je moguce da stvarno mislis da sam u stanju da izmislim tako nesto?"
   Suze su mi se same slivale niz lice.Osetila sam Vampirovu ruku u kosi,sklopila oci i duboko uzdahnula.
   -"Izvini,tata nisam zelela da placem.U poslednje vreme mi se to stalno desava."
   -"Verujem ti,Mila.Verovao sam ti i onaj dan.Odavno sumnjam u to."
   Bila sam sokirana.Gledala sam u tatu kao da su mu upravo izasli rogovi.
   -"Zasto mi onda nisi rekao?Da si mi rekao da mi verujes vratila bih se kuci.Zasto si dozvolio da me posalje za Makedoniju?Znas li kako mi je bilo tamo?Zelela sam samo da umrem i nista vise."
   Videla sam bol na tatinom licu."Hej,devojcice,polako.Nemoj biti ostra prema svom tati."
   Pogledala sam u Vampira i klimnula glavom."Izvini tata."
   -"Odavno sumnjam u to,sine,ali volim tvoju majku i nadam se da ce je proci.Nisam zeleo da tvoji baka i deka saznaju za to.Nikad je nisu do kraja prihvatili.Mislio sam da ce ti prijati da odes u Makedoniju nakon svega.Nije mi palo na pamet da ces pobeci.Ubila me je
briga ta cetiri dana sto te nije bilo."
   -"Oprosti mi,tata.Nisam mogla da ostanem dole.Nisam mogla."
   -"Znam sine,razumem.Sve mi je bilo jasno kada sam ugledao one pse kod bake i deke."
   Zapanjeno sam ga pogledala."Kakve veze imaju Had i Lucifer sa tim?"
   -"Mila,sine ti psi nisu dekini.On nikad ne bi imao mogucnost da ih kupi.Ostavljeni su tamo da te cuvaju.Milos ih je tamo ostavio,zar ne?"
   Pogledala sam u Vampira.Nezno me je gledao i klimnuo glavom."Da,tata.Ostavljeni su da me cuvaju.Milos ih je ostavio."
   Tata je klimnuo glavom."Zbog njega si pobegla iz Makedonije,zar ne?"
   Spustila sam pogled i pocrvenela."Da,tata",tiho sam prosaputala.
   -"Znao sam za to,Mila.Od samog pocetka.Cuo sam da te prati iz skole,da je dolazio u selo,sve sam znao i cuo.Uplasio sam se jer si previse mlada za tako nesto i kada je tvoja majka predlozila da te posaljemo u Makedoniju 
pristao sam.Mislio sam neko vreme ces patiti i procice te.Nisam mogao da predpostavim da ces pobeci.Da sam znao nikad te ne bih doveo u toliku opasnost.Oprosti mi,dete."
   Klimnula sam glavom.Nisam mogla da govorim.
   -"Gospodine,smirite se.Nije bila u opasnosti.Tri dana sam je trazio po celom gradu,momci iz moje ekipe su okrenuli grad naopacke.Cetvrti dan mi se javila na telefon.Plakala je i molila me da dodjem po nju.Nije znala u kom je gradu.Moj zamenik je nasao u kom je gradu i otisli smo po nju.Verujte nikada ne bih dozvolio da joj se nesto desi."
   Tata je klimnuo glavom."Predpostavio sam.Bilo bi teze da je sama prelazila granicu."
   -"Tata,ja..."
   Odmahnuo je glavom."Ne brini,necu vam praviti probleme.Kada si pobegla odozdo mislio sam da cu umreti.Kada nas je deka nazvao da dodjemo,da si dosla kod njih,sve sto sam zeleo bilo je da se uverim da si dobro i da te povedem kuci.Ali ti to nisi zelela.Zelela si da ostanes tamo.Pokusao sa da te ucenim.Kada si rekla da se odrices svega i da neces poci sa nama znao sam da to nije samo zbog 
toga sto ti neverujem.Odrekla si se svega jer si se bojala da cemo te ponovo negde poslati i odvojiti od njega,zar ne?"
   Pogledala sam u Vampira."Da,tata.Svakako se tata necu vratiti kuci.Mnogo sam ljuta na mamu i mnogo me bole njeni postupci i prema tebi i prema meni.Spremna sam da snosim sve posledice svoje odluke.Ali se ne vracam.Ostacu kod bake i deke."
   -"Neces snositi nikakve posledice.Ne zelim da te izgubim,kceri.Voleo bih da te vidjam.Kada budu odlucili u skoli i ako te budu vratili ja cu sve troskove snositi.Ni za sta se ne sikiraj."
   -"Vracena sam u skolu,tata.Trebaju mi knjige,mislila sam da posaljem Suzi da dodje po njih."
   -"Ukinuli su ti suspenziju?Kako si to uspela?"
   -"Vampir mi je pomogao.Sinoc smo bili u skoli,direktor me je saslusao i resio da mi oprosti.Danas krecem na nastavu."
   Tata me je zabezeknuto pogledao."Ko je Vampir?"
   Nasmejala sam se."Izvini,tata.Milos mi je pomogao.Ja ga zovem Vampir."
   -"Lepo te je videti da se smejes,sine."
   -"Srecna sam,tata.Lepo mi je kod bake i deke,nastavljam sa skolom i..."
   -"I Milos je kraj tebe,zar ne?Zar ti toliko znaci da se smejes samo za njega?Zar ti 
toliko znaci da si spremna da se odreknes svega na sta si navikla zbog njega?"
   -"Da,tata.Toliko mi znaci.Ja..."
   -"U redu je,sine.Milose,a ti?Znaci li i ona tebi isto?Ne zelim da mi kcer bude povredjena."
   Vampir se osmehnuo."Da,gospodine.Mila je moj zivot.Ona to zna.Kada mi je rekla da ne zeli da se vrati kuci bio sam spreman da se borim sa celim svetom i zadrzim je uz sebe.Moj zamenik je imao malo vise pameti pa predlozio da vidimo sa bakom i dekom.Otsli smo kod njih i dogovorili se da ostane tamo."
   Zazvonio je Vampirov telefon."Halo?Evo me u kaficu sa malenom pijemo kafu.Nikola...Dobro evo ti je."
   -"Nikola te trazi."
   Uzela sam telefon."Kazi,Nikola?"
   -"Ako je komandant sisao sa uma zar si i ti?"
   -"Sta je bilo,Nikola?Sta sam sad uradila?"
   -"Setate se po kaficima po kraju.Moze da naidje neko od tvojih ili neko ko te zna..."
   -"Nikola,smiri se.U kaficu smo sa mojim tatom.Slucajno smo ga sreli i sad razgovaramo."
   -"Da li je sve u redu?Jesi li ti dobro?"
   -"U redu je.Dobro sam,bar mislim.Videcemo se sutra pa cemo razgovarati,vazi?"
   -"Dobro,mala."
   -"Pozdravi mi momke."
   -"Hocu."
   Vratila sam telefon Vampiru."Sta hoce?"
   -"Pita ako si ti sisao sa uma da li sam i 
ja."
   -"Ko je Nikola?"
   -"Njegov zamenik.Taj sto je imao vise pameti od nas."
   Tata se nasmesio."Mila,sine,zelis li da se vidjamo?Znam da sam pogresio,trebalo je da prvo porazgovaram sa tobom o svemu,a ne da te samo posaljem od kuce."
   Ustala sam i zagrlila mog voljenog tatu."Naravno da zelim,tata.I ja sam mnogo gresila,uvek si mi oprastao.Ajde dodji sutra na rucak kod bake i deke,hoces?Subota je,ne idem u skolu pa mozemo malo da se druzimo."
   -"Naravno da hocu.Uzecu slobodan dan.Taman da malo vise upoznam zeta.Malo je cudno izgovoriti to,tek ti je sesnaest godina."
   -"Vazi,tata.Mi cemo oko dvanest biti kuci.Sutra Vampir dolazi po mene idemo na trening njegove jedinice."
   Tata se nasmejao."Jos nisi odustala od toga,zar ne?"
   Odmahnula sam glavom."Ne,tata.Zavrsicu skolu,ali planiram da ga nagovorim da me ubaci u jedinicu."
   Vampir je zastenjao."Ne dolazi u obzir."
   Tata se nasmejao."Milose,Mila je navikla da dobije sve sto hoce.Unapred ti kazem,ako je to zacrtala nemas mnogo sanse."
   -"To znam,gospodine.Do sada je uspela da me nagovori da je povedem na dve racije,da je pustim da trenira sa momcima.Najgore od svega,nagovorila je mog zamenika da je dovede kad sam bio dole i jos je obezbedila podrsku jos dvojice da stanu ispred nje."
   Tata me je mrko pogledao."Mila,znas da sam ja tebi uvek popustao,ali ne mozes se baviti tim poslom.Previse je opasan.Imas dobru skolu,odlicne ocene,lako ces naci zaposlenje."
   Zastenjala sam."Vi ste svi opsednuti mojom bezbenoscu.Ja znam da se branim,tata.Borbena sam.Taj posao jeste opasan,ali i uzbudljiv.Ne zelim da radim posao u kojem nema uzbudjenja."
  Obojica su me zapanjeno pogledala."Zaboga,pricacemo neki drugi put o tome,dok vam se slegne malo.Trebalo bi da krenemo,Vampiru.Ne zelim da prvi dan zakasnim.Tata mozemo li do zgrade da mi doneses knjige?"
   -"Naravno,sine."
   Izasli smo iz kafica.Vampir me je pogledao."Malena,idi sa tatom i uzmi knjige.Ja cu otici po auto i doci po tebe."
   Odmahnula sam glavom."Ne!Ides..."
   -"Mila,necu te naterati da ostanes,ne moras ni uci u zgradu.Cekaj me ispred.Ionako bi mi za deset minuta bio pun stan specijalaca."
   Vampir se nasmejao."Tu ste u pravu,gospodine.Nije sto bih ja,nego sto bi i momci porusili zgradu da dodju do nje.Ajde,malena,idi sa tatom.Odmah dolazim."
   Klimnula sam glavom i krenula za tatom.
   -"Kako si saznao za njega,tata?"
   -"Mila,svi znaju.Sem tvoje majke.Pricalo se po kraju da te komandant neke jedinice voza iz skole i u skolu,posle sam sreo nekog coveka iz sela i ispricao mi je da su zbog tebe u selu bili specijalci,citava jedinica.Prvo sam mislio procice te,posle sam poceo da brinem.Mlada si,a on je dosta stariji.Zato kad mi je Slavica rekla da te salje u Makedoniju pristao sam."
   -"Tata,nemoj da brines.On je najbolji covek koga sam upoznala.Sutra ces ga bolje upoznati.Videces da sam u pravu."
   -"Dobro,Mila.Nadam se da jesi.Ne zelim da budes povredjena."
   -"Necu,tata.On me nikada nece povrediti."
   Dosli smo ispred zgrade."Mila..."
   -"Nisam jos spremna,tata.Mozes li mi doneti knjige,molim te?"
   -"Naravno,lepotice tatina."
   Tata je otisao,a ja sam ostala da stojim ispred zgrade."Vidi,vidi,ko se to vratio kuci?"
   Okrenula sam se i povukla unazad."Nisam se vratila,mama.Cekam da mi tata donese knjige i odlazim."
   Nasmejala se."Sta ce ti knjige kada si suspendovana?Reci mi kako te samo nije sramota da ispricas tati sve?"
   -"Danas krecem ponovo u skolu,vise nisam suspendovana.Ne bih mu nikada rekla da me niste poslali dole.Nikada!"
   Prenerazeno me je pogledala."Kako nisi suspendovana?"
   -"Lepo,nisam.Direktor mi je oprostio."
   -"Dobro.Na kraju krajeva radi sta hoces.Vise me ne zanima sta ces ti raditi."
   Klimnula sam glavom.Okrenula se i otisla u zgradu.Iza sebe sam osetila poznati miris i samo sekund kasnije snazne ruke su me obgrlile."Jesi li dobro,malena.Video sam sve."
   Klimnula sam glavom i okrenula se ka njemu."Dobro sam,uvek sam dobro kada si ti tu."
   Nasmesio se."Znas li da je doslo vreme da ispunim obecanje?"
   Pogledala sam ga."Koje obecanje?"
   -"Ovo",sagnuo je glavu i strastveno me 
poljubio.Obgrlila sam ga oko vrata i uzvratila mu.Podigao je glavu i pogledao me."Secas se da sam ti obecao da cu te jednog dana poljubiti ovde pred svima?"
   Klimnula sam glavom."Secam se."
   Cula sam kako se otvaraju vrata zgrade i videla mog tatu kako mi nosi knjige."Hvala ti,tata",rekla sam i uzela knjige.
   -"Nema na cemu lepotice."
   Snazno sam ga zagrlila."Doci ces sutra,zar ne?"
   -"Hocu,duso.Nista ne brini.Idi sad u skolu da ne zakasnis."
   Poljubila sam tatu,uzela Vampira za ruku i krenuli smo ka dzipu.
   Ubrzo smo stigli u skolu.

Нема коментара:

Постави коментар